bѐzec

bѐzec (srpski, lat. bèzec) uredi

Uzvik uredi

bѐzec, uzv.

Imenica uredi

bѐzec, m

Kategorije: uzv.


Značenja:

  1. Kojim se, nešto rezerviše za sebe. Futog Kovilj Novo Miloševo[1]
  2. Ono što se, bezecuje. [1]

Primeri:

  1. Nѐ dӣraj mȏj bѐzec. Kovilj [1]


Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.

Napomene uredi