nasáditi

nasáditi (srpski, lat. nasáditi) uredi

Glagol uredi

nasáditi, {{{vid}}} neprel.

Kategorije: pren.


Oblici:

  1. nasaditi [1]
  2. nasaditi, -àđӣvam [1]

Značenja:

  1. Staviti, nataći. [1]
  2. Postaviti, namestiti kokošku (patku, gusku) na jaja da se izlegu pilići. [1]
  3. Staviti, namestiti razvezane snopove žita oko stožera na gumnu radi vršidbe. [1]
  4. Grubo prevariti, obmanuti, podvaliti. [1]
  5. Stavljati, nameštati razvezane snopove žita oko stožera na gumnu radi vršidbe. [1]

Primeri:

  1. Nísi dòbro nasádio mòtiku, vȉš da mi spȁda. [2] Bačinci Šablon:govor Subotica Ravno Selo Turija Žabalj Čurug Gospođinci Kać Novo Miloševo Melenci Ivanda [1]
  2. Mȍž da se na vrškȁru oѕgóra nasȃdi kao nástavak. Izbište [1]
  3. Nasádila je kvȍčku na ćȕrija jája. Šablon:govor [1]
  4. Ȁjd nasádi jѐdnu kvȍčku. Mokrin [1]
  5. Nasádila sam dvȇ kvȍčke, a mȍže bȉti da će mi i tȏ bȉti málko, jebo od mѐne svȉ vúku, ćérka fȕrt. [2] Šablon:Govo [1]
  6. Sinoćke sam nasadila jednu kvočku. Jasenovo Izbište [1]
  7. Nàsādimo snòpove dóle. [3] [4] Međa Nadalj Mošorin Kovilj [1]
  8. Do pred kraj prošlog veka vršidba se obavljala konjima na guvnu. Guvno se „nasadi" snopovima sa klasjem okrenutim gore. „Nasad" guvna počinje od periferije prema sredini. [5] Ostojićevo [1]
  9. Vrhlo se konjima na gumnu. [...] U najboljem slučaju ako se moglo dnevno dva puta „nasaditi". [6] Pivnice [1]
  10. Nȅko je ȉmo baščícu pa nàsādi cvȇće. [7] Sviloš Subotica [1]
  11. A sam ga nasadijo! Jasenovo [1]
  12. P[a] ȍndak se tȏ bȃca i nasàđӣva na gúvno. [8] [9] Đala Mokrin [1]


Izvedene reči:

  1. nasađívati [1]


Izrazi:

  1. Nasađivati gumno ("pripremati snopove žita za vršenje, stavljati ih na gumno"; "„Ajde, ustajte, ta nikad se nećete naspavati! Treba gumno da nasađivamo”!"). Mokrin [1]
  2. Biti nakrivonasađen ("loše raspoložen, zlovoljan"; "Š njim moraš lepo, on je nakrivo nasađen"). Jasenovo Novo Miloševo Senpeter [1]

Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  2. 2,0 2,1 Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  3. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 278.
  5. Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 143.
  6. Gliša Marković, Kako se nekada živelo u Pivnicama. — Rad, 18—19, 1969—1970, 101—110, str. 105.
  7. Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str, str. 118.
  8. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 535, 536.
  9. Žito. 1988, 208 str, str. 140.

Napomene uredi