otvárati
otvárati
Glagol
urediOblici:
Značenja:
- Ukloniti se, pomeriti se s kakvog otvora. Sremska Mitrovica[1]
- Ukazati se, pojaviti se. [1]
- Ukloniti ili pomeriti ono čime je nešto zatvoreno; učiniti da se u nešto može ući ili iz čega izaći. [1]
- Rastvoriti, raširiti (oči). [1]
- Rastvoriti se, rastaviti se (prozor, vrata). [1]
- Raširiti latice (o cvetu). [1]
- Otkriti svoje tajne, otvoriti srce, ispovediti se. [1]
Primeri:
- Ȍndak òtvāra i ѝzvodi sѐstru. [2] Beška Sremska Mitrovica Šurjan [1]
- Uoči Bogojavljenja u pola noći prilazilo se prozoru da se osmatra kako se nebo „otvara”. [3] Ostojićevo [1]
- A òvaj otvòrijo òvo. Martonoš [1]
- Zȁjtra kad ùstanem, òtvorim prózor, pȓvo sȍba da se izlùftӣra. [4] [5] [6] Zrenjanin Sanad Novi Bečej Kumane Aradac Farkaždin [1]
- I òno da òtvori kàpiju òd bāšče, i òni u àvliju, i bíli i ȕzeli kònja, i kȍla, i ȃm i svȅ. Tovariševo [1]
- S pròleća, kȁko su lépi dȃni da pčȅle ѝzlēću, pčȅlār trȅba da se pòstara da òtvori kȍšnicu i da prѐgleda dȁ li ѝma mȁticu. [7] Melenci [1]
- Otvȍrimo prózore, pȇndžere. Izbište [1]
- Otvòri ȍči pa č vȉditi. [8] Itebej [1]
- Ȍn otvorȉo ȍči. Vršac [1]
- U dánu, kad sȗnce izȃđe, ȍn [cvet] se otvȍri. Izbište [1]
Izvedene reči:
Izrazi:
- Dobrootvòriti ȍči ("obratiti izuzetnu pažnju, naročito paziti"; "Tom prilikom devojački roditelji treba „dobro da otvore oči” i da se konačno odluče da li će dati svoju kćerku u takvu kuću"). [1]
- lepa reč i gvozdena vrataotvara ("lepom rečju se sve postiže"). [1]
- otvorȉti pȗt ("stvoriti uslove da se nešto postigne, ostvari"; "Dȏđu da vȉdu mlȃdu, da otvȍru pȗt, da mȍže mlȃda da idȇ kod ȍca"). Jasenovo [1]
Reference
uredi- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 271.
- ↑ Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 158.
- ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 152.
- ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 288.
- ↑ Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 130, 136, 157.
- ↑ Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 146.
- ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 300.