Викиречник

sȗnce

sȗnce

sȗnce (srpski, lat. sȗnce)

uredi

Imenica

uredi

sȗnce, s

Značenja:

  1. Svetlost i toplota koje ispušta usijano nebesko telo loptastog oblika. [1]
  2. Zimsko sunce, sunce koje sija ali slabo greje. [1]
  3. Vrsta božićnog kolača. [1]

Primeri:

  1. Ȍnda mȋ sѐdnemo ȕveče (nȍći) svȉ, kolko drúštva ȉmāmo, ljȗštimo i bȃcamo ga [kukuruz] na gòmilu, da ga pòsle ùvāti malo sȗnce. [2] [3] [4] Jaša Tomić Tovariševo Đala Sanad Kikinda Novo Miloševo Itebej Međa Elemir Crepaja Izbište [1]
  2. Skȉneš žȉto, ȍnda se pòkāže zùbača, i ȍnda je uzòri ȍma dok je sȗnce i lȅto. Čenej [1]
  3. Drzari metnu za sofru obrnuti k snca (suncu). [5] [5] Krašovo [1]
  4. Jeste da je sunce, ali ono je zubato. Begeč Đurđevo Kać Novo Miloševo [1]
  5. Badnji dan — ujutro domaćica mesi kolače: „božićni kolač", „zdravlje", „badnjakuša", „mesec", „sunce", „krmača", „kopito", „kvočka" i dr. [6] Stapar [1]
  6. Ȍndak tàko nàmesti od tȇsta, tȏ se zòve zdrȃvlje, ȍndak sȗnce, pa mȅsec. [7] [6] Aradac Beška Novi Sad Vršac Izbište Kusić [1]
  7. Mese se i razni hlebovi u obliku domaćih životinja, guvna i raznih nebeskih tela. To su hlebovi sa nazivom: „volovi", „krava", „krmača", „guvno", „sunce", „mesec" i slično. [8] Ostojićevo [1]


Sinonimi:

  1. zvezda [1]


Izrazi:

  1. čist ko ˜ Jasenovo [1]
  2. Gledu u njega ko u ˜ [1]
  3. sunce ti tvoje ("blaža psovka"). Novo Miloševo [1]
  4. lipši magarče, dok ˜ ne zađe ("tome se ne treba ni nadati"). [1]
  5. Bem ti ˜ žarko ("psovka"). [1]
  6. jebȇm ti ˜ ("isto"). Zrenjanin [1]
  7. sijati ko ˜ Jasenovo [1]

Reference

uredi
  1. ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. ↑ Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 124, 164.
  3. ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 83, 84, 128.
  4. ↑ Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 46.
  5. ↑ 5,0 5,1 Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika. — LMS, 242, 1907, 42—67, str. 65. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  6. ↑ 6,0 6,1 Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 94. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  7. ↑ Mila Bosić, Žitarice u plodonosnoj magiji kod Srba u Vojvodini. — Rad, 31, 1988—1989, 171—193, str. 176.
  8. ↑ Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 157.

Napomene

uredi
Preuzeto iz „https://sr.wiktionary.org/w/index.php?title=су̑нце&oldid=243734”