Викиречник

njorac

njorac

njorac (srpski, lat. njorac))

uredi

Imenica

uredi

njorac, m

Značenja:

  1. Vrsta ptice iz roda (lat.) Podiceps Podicipedidae Latham[1]

Sinonimi:

  1. betina [2] [1]
  2. betina norac [3] [1]
  3. velika pandurka [3] [1]
  4. velika pondurka [3] [1]
  5. veliki gnurac [2] [1]
  6. veliki gnjurac [4] [1]
  7. veliki krponožni gnjurac [3] [1]
  8. veliki ronac [5] [1]
  9. veliki ćubasti gnjurac [6] [1]
  10. gagula [7] [1]
  11. glavač [8] [1]
  12. glavoč [9] [1]
  13. gnjurac [10] [1]
  14. gogol [8] [1]
  15. gogolj [9] [1]
  16. gogoljica [8] [1]
  17. gugolj [8] [1]
  18. kaporan [11] [1]
  19. kaporasti gnjurac [12] [1]
  20. kikaš [3] [1]
  21. kogulj [8] [1]
  22. kukaljka [13] [1]
  23. kukmar [3] [1]
  24. kučmasti pandurak [3] [1]
  25. norac [5] [1]
  26. njorac [14] [1]
  27. plijenor [15] [1]
  28. pljenor [16] [1]
  29. podunavac [9] [1]
  30. pondurka [5] [1]
  31. ronac [17] [1]
  32. ćuban [9] [1]
  33. ćubasti gnjurac [3] [1]
  34. ušatka [7] [18] [1]
  35. ušotka [19] [1]
  36. čupak [3] [1]
  37. čupasti gnjurac [8] [1]


Hiperonim:

  1. betić [9] [1]
  2. gnjurac [20] [1]
  3. žmirag [3] [1]
  4. pandurak [21] [1]
  5. pondurka [22] [1]
  6. prinor [23] [1]

Reference

uredi
  1. ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 Dejan Miloradov – Slobodan Puzović – Vasa Pavković – Javor Rašajski, Ornitološki rečnik, Imena ptica, Matica srpska, Novi Sad.
  2. ↑ 2,0 2,1 Stjepan Đurašin, Ptice, knj. XXVI, dio drugi, Matica hrvatska, Zagreb 1901.
  3. ↑ 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 Spiro Brusina, Ptice hrvatsko-srpske, Spomenik, XII, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1892.
  4. ↑ Josip Etinger, Srijemsko-slavonsko-hrvatske divje životinje, zvijeri i ptice, Tiskarnica Ignjata Karla Soprona, Zemun 1857.
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2 Životinje, VIII deo, Davorin Trstenjak, Ptice, IV svezak, knj. XCVII, Društvo Sv. Jeronima, Zagreb 1895.
  6. ↑ Ondrej Vizi, Zaštićene životinjske vrste u Crnoj Gori, Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Prirodnjačkog muzeja u Titogradu, 17, Titograd 1984, 69–108.
  7. ↑ 7,0 7,1 Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik, 4. izdanje, Štamparija Kraljevine Jugoslavije, Beograd 1935.
  8. ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 8,5 Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, knj. I–XIX, Institut za srpskohrvatski jezik SAN / Institut za srpski jezik SANU, Beograd 1959–2014.
  9. ↑ 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 Miroslav Hirc, Rječnik narodnih zoologičkih naziva, knjiga druga: Ptice (Aves), JAZU, Zagreb 1938–1947.
  10. ↑ Vuk Marinković, Jestestvena povestnica, Beograd 1851.
  11. ↑ Mojo Medić, Građa za prirodopisnu nomenklaturu i za ribarsko oruđe, Letopis Matice srpske, knj. 166, sveska druga, Matica srpska, Novi Sad 1889, 60–81.
  12. ↑ Josif Dusl, Zoologija za srednje škole, Beograd 1870.
  13. ↑ Građa za faunu Stare Srbije i Maćedonije, preštampano iz časopisa Prosvetni glasnik, Muzej Srpske zemlje, posebno izdanje 6, Državna štamparija Kraljevine Srbije, Beograd 1907.
  14. ↑ Valtazar Kosić, Građa za dubrovačku nomenklaturu i faunu ptica, Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga društva, godina III, br. 1, Zagreb 1888, 118–128.
  15. ↑ Ernest Dombrovski, Osnovi ornitologije sjeverozapadne Srbije, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, knj. VII, Sarajevo 1895, 63–104.
  16. ↑ Hans von Kadich, Hundert Tage im Hinterland (Eine ornithologische Forschungsreise in der Hercegowina), Mittheilungen des Ornithologischen Vereins in Wien, Wien 1887, 6–14, 23–25, 39–41, 61–63, 71–72, 85–86, 102–105, 121–123, 139–140, 154–157.
  17. ↑ Mihailo N. Rašković, O tičijem svetu u Krajini, Prvi kongres srpskih lekara i prirodnjaka, Beograd 1905.
  18. ↑ Ljudevit Firer, Jedna godina ornitološkog izučavanja u Crnoj Gori, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, knj. VI, Sarajevo 1894, 543–608.
  19. ↑ Lintia Dénes, Adatok Szerbia madárfaunájához (prvi deo), Aquila (A magyar királyi ornithologiai központ folyóirata), XXII évfolyam, Budapest 1915, 329‒351. i Adatok Szerbia madárfaunájához (drugi deo), Aquila (A magyar királyi ornithologiai központ folyóirata), XXIII évfolyam, Budapest 1916, 74‒162.
  20. ↑ Grigorije Lazić, Prosta naravna istorija, Budim 1836.
  21. ↑ Avgust Liben, Prirodopis, prvi deo: Zoologija (preveo P. Despotović), Pančevo 1874.
  22. ↑ Spiro Brusina, Ptice hrvatsko-srpske, Spomenik, I, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1888.
  23. ↑ A. Ostojić, Prilog za narodnu nomenklaturu, Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga društva, godina II, br. 1, Zagreb 1887, 119–129.

Napomene

uredi
Preuzeto iz „https://sr.wiktionary.org/w/index.php?title=њорац&oldid=250154”