planinska čevrljuga
planinska čevrljuga
planinska čevrljuga (srpski, ćir. planinska čevrljuga)
urediImenica
urediplaninska čevrljuga, ž
Značenja:
- Vrsta ptice iz roda (lat.) Melanocorypha Alaudidae Boie[1]
Sinonimi:
- beli škvrlj [2] [1]
- bijeli škvrlj [3] [1]
- bijeli škrlj [4] [1]
- vedulaš [5] [1]
- velika čiola [6] [1]
- velika ševa [7] [1]
- vrdulaš [5] [1]
- kalandarska ševa [4] [1]
- kalanderska ševa [8] [1]
- kalandra [4] [1]
- kotarka [4] [1]
- krunica [9] [1]
- planinska čvrljuga [10] [1]
- planinska čevrljuga [4] [1]
- stepska ševa [11] [1]
- turkinja [4] [1]
- čevrljuga [9] [3] [1]
- ševa [9] [1]
- ševa čevrljuga [4] [1]
Hiperonim:
Reference
uredi- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 Dejan Miloradov – Slobodan Puzović – Vasa Pavković – Javor Rašajski, Ornitološki rečnik, Imena ptica, Matica srpska, Novi Sad.
- ↑ Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika, knj. 1–6, Matica srpska, Novi Sad 1967–1976.
- ↑ 3,0 3,1 Valtazar Kosić, Građa za dubrovačku nomenklaturu i faunu ptica, Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga društva, godina III, br. 1, Zagreb 1888, 118–128.
- ↑ 4,00 4,01 4,02 4,03 4,04 4,05 4,06 4,07 4,08 4,09 Spiro Brusina, Ptice hrvatsko-srpske, Spomenik, XII, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1892.
- ↑ 5,0 5,1 Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I–IV, JAZU, Zagreb 1971–1974.
- ↑ Ljudevit Firer, Jedna godina ornitološkog izučavanja u Crnoj Gori, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, knj. VI, Sarajevo 1894, 543–608.
- ↑ Vjekoslav Klaić, Prirodni zemljopis Hrvatske, knj. I, Matica hrvatska, Zagreb 1878.
- ↑ Vuk Marinković, Jestestvena povestnica, Beograd 1851.
- ↑ 9,0 9,1 9,2 Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik, 4. izdanje, Štamparija Kraljevine Jugoslavije, Beograd 1935.
- ↑ Životinje, VI deo, Davorin Trstenjak, Ptice, II svezak, knj. LXXVII, Društvo Sv. Jeronima, Zagreb 1890.
- ↑ Mihailo N. Rašković, O tičijem svetu u Krajini, Prvi kongres srpskih lekara i prirodnjaka, Beograd 1905.