nȍv

nȍv (српски, ћир. но̏в) уреди

Придев уреди

nȍv , , прид.

Придев уреди

nȍv , , прид.

Категорије: об. об.об. об.одр. вид.


Облици:

  1. nov, a [1]
  2. nov, -a, -o [1]

Значења:

  1. U potpunosti nov, uopšte neupotrebljavan. [1]
  2. Pravoslavna Nova godina koja se dočekuje 13. januara. [1]
  3. Zemlja koja nikada pre nije orana. [1]
  4. Matica koja se kasnije izleže, ona koja ostaje u košnici. [1]
  5. Nedavno udata žena; žena prve godine u braku. [1]
  6. Najmlađa snaha u kući. [1]
  7. Udavača iz drugog mesta. [1]
  8. Obično prednja soba u ko joj ne žive ukuća ni, u ko joj bo ra ve sa mo go sti. [1]
  9. Loza koja je nastala ukopavanjem da bi se dobilo novo stablo. Суботица[1]
  10. Loza od koje je ukopan izdanak za novo stablo. Суботица[1]
  11. Uzajamno posećivanje dveju orođenih porodica (mladoženjine i nevestine). [1]
  12. U potpunosti nov, uopšte neupotrebljavan. Јасеново[1]
  13. Isto. Јасеново[1]
  14. Saće u koje matica još nije polagala jaja. [1]
  15. Sorta loze. Ловра[1]
  16. Novost, trač. [1]
  17. Prinova, novorođenče. [1]

Примери:

  1. Sȁ ćete dòbit svȉ gȁnc nȍva odéla. Бечеј [1]
  2. Kúpio je Đóka gȁnc nȍvu màšinu na Najlónu. Нови Сад Итебеј [1]
  3. Nova godina — . Na ovaj dan mese se hlebovi „vasilice” i peče „pečenica”. Vasilice mesi domaćica od pšeničnog testa, ali pre nego što ih stavi na pečenje, izbode ih sa tri struka ujedno uvezanog bosiljka (Os). [2] [1]
  4. Za Novu godinu (ili „Mali Božić”) pravi se vasilica. [3] Стапар [1]
  5. Kad se nasèlili, ȍndak su délili òpet sèsije, od „nȍvih zemálja” (tȏ níje bílo ȍrāno pa se zòve nȍve zȅmlje): po trȋ mȅsta po ȍsam jȕtāra, a čètvrto mȅsto su nȁši pràndedovi ostavili ȍpštini da ȍpština snȃša trȍšak, da bȕde mȁnja pòreza (tȏ je ȍpština ìmala príhod od pȁšnjāka). [1]
  6. Stȃra zèmlja níje bíla u òtkup (dr̀žava je dála zȅmlju), a nȍva jȅste. [4] [5] Меленци Нови Кнежевац Итебеј Избиште [1]
  7. Ako je vréme lȍše, čúvaju pčȅle mȁticu da je nè ubije nȍva mȁtica. [6] Бођани [1]
  8. Na kapiji mladine kuće (sada je već „nova mlada”) svatove dočekuje njena mati i posipa ih pirinčom ili pšenicom. [7] [1]
  9. Nova mlada u kući obavezno je u prošlosti u svečanim prilikama nosila simbole mlade udate žene. [8] Јарковац Нови Кнежевац [1]
  10. Nòvoj mlȃdi se dȃ. [5] Мокрин Банатско Аранђелово Ново Милошево Башаид [1]
  11. Kad ȏn nè dōđe po pȇ(t)-čȇs nȅdēlja, bráda narásti vȅlika, — nȍva mlȃda nè mož da ga pòzna  ; — Ženidbom mlađeg devera u kući, i dovođenjem nove snahe, prestala se zvati „mladom”, a njene obaveze prema porodici prihvatila je i delila sa njom mlađa dovedena „nova mlada”, tj. „jetrva” [ŽOBan 154]. [4] Ново Милошево Итебеј [1]
  12. Blago mèni kad pȍsle trȋ snàje dòbīvam nòvu mlȃdu. Tȗ nè dam ìs kuće. Јаша Томић [1]
  13. Stȉgla nòva mlȃda kod ča Žíve, kȃžedu da joj nè daju mladòženju, neg ìma kod nȃs da òstane. Јаша Томић [1]
  14. Svad ba se održava u „blag dašnjoj” ili „no voj” so bi. Tu su po ređani sto lo vi, sto li ce, klu pe u ob li ku slo va P. [7] [1]
  15. Dugi ciklus svadbenih običaja završava se uzajamnim posetama dveju orođenih porodica, odnosno prijatelja. To su „gosti", „novi gosti"  ; b. ‘poseta mladenaca roditeljima ubrzo nakon venčanja’. [8] [1]
  16. U nekim mestima prvu posetu mladih nazivaju „novi gosti" ili „mladi gosti". [8] Арадац Црепаја Баваниште [1]
  17. I od šèćera prȁve... Ȕveče sȕneš pȍla lȉtre, trȋ frtálja lȉtre šèćera kȕvanog i ȍnda do ȕjutru ȉmaš jèdan rȃm izvúčen — nȍvo sȃće. [6] Међа Моровић Кукујевци Визић Нештин Сремски Карловци Пећинци Светозар Милетић Бођани Чуруг Мокрин Башаид Јаша Томић Конак Пландиште Вршац Бела Црква [1]
  18. Novi temelj se obeležava flašom rakije i metalnim novcem koji se u njega ukopavaju. Ne valja pomerati temelj kuće da ne umre domaćin. Domaćin kuće rano ujutro na temelju kolje žrtvu čijom krvlju poprska temelj. Јамена [1]
  19. Došla i donela novo, meni novo na ove moje godine ne treba nego mira i zdravlja. [9] Ченеј [1]
  20. Kad čekate novo? [9] Ченеј [1]


Изведене речи:

  1. novi [1]
  2. nȍva [1]
  3. nòvo [1]


Изрази:

  1. pȍslušan konȍva mlȃda ("veoma poslušan"). Вршац [1]
  2. Vrédan konȍva mlȃda ("veoma vredan"). Вршац [1]
  3. uspijati se / uspiti se ko ˜ mlada ("biti stidljiv, zbunjen"; "Uspija se ko nova mlada"). Јасеново [1]
  4. Novo sito o klin visi ("nova stvar se čuva, pazi"). Јасеново [1]
  5. stídeti se konȍva mlȃda ("mnogo se stideti"). Вршац [1]
  6. sprȅmati se konòva mlȃda ("dugo i sporo oblačiti se"). Јаша Томић [1]

Референце уреди

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 1,47 Речник српских говора Војводине, измењено и допуњено издање у 4 тома, приредили мр Дејан Милорадов, Катарина Сунајко, мр Ивана Ћелић и др Драгољуб Петровић, Матица српска, Нови Сад.
  2. Миливоје Милосављевић, Етнолошка грађа о Србима у Остојићеву. — Рад, 26, 1980, 141—165, стр. 158.
  3. Софија Димитријевић, Етнолошка истр. живања у околини Сомбора. — Рад, 18—19, 1969—1970, 83—100, стр. 98.
  4. 4,0 4,1 Невенка Секулић, Збирка дијалекатских текстова из Војводине. — СДЗб, ХХVII, 1981, 107—306, стр. 143. Грешка код цитирања: Неисправна ознака <ref>; назив „Невенка Секулић, Збирка дијалекатских текстова из Војводине.” је дефинисано више пута с различитим садржајем
  5. 5,0 5,1 Павле Ивић—Жарко Бошњаковић—Гордана Драгин, Банатски говори шумадијско-војвођанског дијалекта. Друга књига: Морфологија, синтакса, закључци, текстови. — СДЗб, ХVIII, 1997, 586 стр, стр. 136, 137. Грешка код цитирања: Неисправна ознака <ref>; назив „Павле Ивић—Жарко Бошњаковић—Гордана Драгин, Банатски говори шумадијско-војвођанског дијалекта.” је дефинисано више пута с различитим садржајем
  6. 6,0 6,1 Љиљана Недељков, Пчеларска терминологија Војводине (рукопис докторске дисертације).
  7. 7,0 7,1 Миле Попов, Свадба у северном Банату. — Рад, 18—19, 1969—1970, 29—72, стр. 59. Грешка код цитирања: Неисправна ознака <ref>; назив „Миле Попов, Свадба у северном Банату.” је дефинисано више пута с различитим садржајем
  8. 8,0 8,1 8,2 Мила Босић, Женидбени обичаји Срба у Банату. — Рад, 33, 1991, 133—162, стр. 154. Грешка код цитирања: Неисправна ознака <ref>; назив „Мила Босић, Женидбени обичаји Срба у Банату.” је дефинисано више пута с различитим садржајем
  9. 9,0 9,1 Биљана Марић, Из лексике Ченеја (румунски Банат) (рукопис дипломског рада).

Напомене уреди