ȕvo

ȕvo (srpski, lat. ȕvo) uredi

Imenica uredi

ȕvo, s

Kategorije: rib. kol.


Oblici:

  1. ȕši, uvo [1]
  2. uvo [1]

Značenja:

  1. Organ čula sluha (kod čoveka i životinja). [1]
  2. Deo predmeta koji svojim oblikom podseća na organ čula sluha. [1]
  3. Dva prsta, iz poruge stavljena nekome više glave. Vršac[1]
  4. Deo na korpi, ručka pomoću koje se ona nosi. [1]
  5. Povijeni, zašiljeni vrh na prednjem delu opanka. [1]
  6. Deo na udici. [1]
  7. Zarez sa strane tuljka koji se nalazi u osovini kolskog točka. [2] Ravno Selo Čurug Gospođinci Žabalj[1]
  8. Peziza aurantia. Bačinci[1]
  9. Isto. Susek Sviloš[1]
  10. Plantago lanceolata. [1]
  11. Kao deo botaničkih naziva. [1]

Primeri:

  1. Ȏn je glȗv, nѐ čuje nȁ uši. Bačinci [1]
  2. Izvѐdu marvínče, krȁvu, bíka, jùnicu — i kȗm ròvāši tȏ, raséče ȕvo. Martonoš [1]
  3. Uvȁtio me mȁlo za ȕvo. [3] [4] [5] [6] [7] [8] Izbište Subotica Sivac Stapar Turija Deronje Ravno Selo Gospođinci Srpski Krstur Banatsko Aranđelovo Mokrin Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Itebej Melenci Žitište Šurjan Boka Farkaždin Čenta Batanja Deska Čenej [1]
  4. Za decu su proizvođene […] dečje cipelice od mekane kože zvane „cipele na uši". Uši su nazivali šire krajeve na gornjem delu za vezivanje. [9] Vršac [1]
  5. Ima [kačica za turšiju] „uši" i poklopac i od tvrdog drveta daščice za pritiskanje. [10] [1]
  6. Óde je [na loncu] bílo ȕvo. [11] Begeč Jamena Morović Sremska Rača Sviloš Ledinci Vrdnik Golubinci Pačir Sombor Stapar Kula Turija Tovariševo Kać [1]
  7. Ȕši su òno što se ùvati. [11] Sombor Jamena Morović Vašica Sremska Rača Neštin Sviloš Jarak Čortanovci Golubinci Prhovo Ugrinovci Stari Slankamen Bečmen Surduk Pačir Stapar Deronje Tovariševo Kać Rumenka Omoljica [1]
  8. Kórpa ima dvȃ ȕva, nàko da rùkama mȍžeš uvátiti, za kurúze tȏ je kórpa. [11] Lalić [1]
  9. Izreka je nastala otud što se tur na runtoznama od jahanja jako brzo izliže, pa ga treba krpiti; tada se seku „uši” (proširenja iznad kolena, aksemender) da se spasu pantalone. [12] [1]
  10. Sobranice u staraca i u čobana imale su napred velike „uši" (nos u srbijanskih opanaka), i to je bila treća vrsta opanka. [13] Jarkovac [1]
  11. Uvo — to što ima vr, pa tu ispod njega ima ovako malo. [14] Padej [1]
  12. Vrh [udice], pa držalje, uvo. Bosut [1]
  13. Òvo je bȕkvica, a i òvō je bȕkvica, ali zéčije ȕši. [15] Bač [1]


Izrazi:

  1. nauši mu curi mast ("ne čuti dobro"). [1]
  2. ne vȅrovati svojȋmušȉma ("slušati nešto neverovatno"). Vršac [1]
  3. načúljitiȕši ("usmeriti uši prema izvoru zvuka da bi se nešto bolje čulo (o životinjama)"; "Konj načulji uši na onu stranu otkud želi da bolje čuje"). Begeč [1]
  4. Zúju miȕši ("imati utisak da se čuje zvuk, zujanje"). Mokrin [1]
  5. jedno drugom douveta ("kaže se za decu koja su bliska po uzrastu, rođena jedno za drugim"). [1]
  6. puniti komeuši ("pričati nekome svašta, nagovarati nekoga na nešto"). [1]
  7. iz tvojih usta u božjeuši ("daj bože da tako bude"). Sombor [1]
  8. sedeti nauši ("ne slušati, ne pratiti pažljivo šta neko govori"). [1]
  9. na jednouvo uđe a na drugo iziđe ("ne pridaje se značaj nečemu, olako se uzima, brzo zaboravlja"). Sombor [1]
  10. Biti tvrd nauši ("biti nagluv, slabo čuti"; "Tvrd je na uši"). [1]
  11. TK [1]
  12. i zid imauši ("i pri najvećoj opreznosti može neko čuti ili prisluškivati šta se govori"). [1]
  13. nȇće zànēti zȁ uvo ("neće promašiti usta (kaže se za onoga koji jede pri slaboj svetlosti)"). Kovilj Novo Miloševo [1]
  14. proći kroz igleneuši ("teško, jedva proći"). [1]
  15. sećiuši, krpiti dupe ("snalaziti se u nemaštini"). [1]

Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 107, 140, 211.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 61, 78, 82, 130, 344.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 49.
  6. Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 46, 47.
  7. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 54, 58, 59.
  8. Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 97.
  9. Milan Milošev, Vršačke papudžije. — Rad, 6, 1957, 121—137, str. 124.
  10. Ljiljana Radulovački, Bačvarski, kačarski i pinterski zanat u Sremu. — Rad, 35, 1993, 229—234, str. 233.
  11. 11,0 11,1 11,2 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  12. Sonja Bajandićeva Jovanović, Teraj kera, lutko moja bela (Vojvođanski rečnik za Panonce-početnike). Novi Sad (Dnevnik), 2007, 149 str.
  13. Milenko S. Filipović, Različita etnološka građa iz Jarkovca (u Banatu). — ZDN, 11, 1955, 81—117, str. 95.
  14. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  15. Marija Špis-Ćulum, Fitonimija jugozapadne Bačke. — SDZb, H£I, 1995, 397—490.
  16. 16,0 16,1 Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.

Napomene uredi