Викиречник:DIN 31635
DIN 31635 je standard za transliteraciju arapskog alfabeta koji je 1982. prihvaćen od strane Nemačkog nacionalnog zavoda za standardizaciju (Deutsches Institut für Normung - DIN). Zasniva se na pravilima instituta Deutsche Morgenländische Gesellschaft (DMG) modifikovanog na Internacionalnom orijentalističkom kongresu 1936. godine u Rimu. Danas se ova transkripcija koristi u većini publikacija arapskih i islamskih studija na nemačkom jeziku, kao i jezicima zemalja istočne Evrope. Prihvaćena transkripcija 28 slova arapskog alfabeta je prikazana u tabeli:
Arapska slova | ء / ا | ب | ت | ث | ج | ح | خ | د | ذ | ر | ز | س | ش | ص | ض | ط | ظ | ع | غ | ف | ق | ك | ل | م | ن | ه | و | ي / ى[1] |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
DIN 31635 | ʾ / ā | b | t | ṯ | ǧ | ḥ | ḫ | d | ḏ | r | z | s | š | ṣ | ḍ | ṭ | ẓ | ʿ | ġ | f | q | k | l | m | n | h | w / ū | y / ī |
ALA-LC | ʼ / ā | th | j | kh | dh | sh | ʻ | gh | ||||||||||||||||||||
IPA (MSA) | ʔ, aː | b | t | θ | dʒ ɡ ʒ |
ħ | x | d | ð | r | z | s | ʃ | sˤ | dˤ | tˤ | ðˤ zˤ |
ʕ | ɣ | f | q | k | l | m | n | h | w, uː | j, iː |
Vokali (ar: حَرَكَات, DMG:ḥarakāt) fatha (ar: فَتْحَة, DMG:fatḥa), kasra (ar:كَسْرَة, DMG:kasra) i damma (ar:ضَمَّة,DMG:ḍammah) se transliteruju kao a, i, u. Tešdid (ar:شَدَّة, DIN:shadda) se rezultira u dupliranju slova, osim u slučaju člana kada se piše uz reč koja počinje sunčevim slovom, kada se slovo poništava. Elif koji označava /aː/ se transkribuje kao ā. (ﺓ) (žensko te) na kraju reči se transkribuje kao -h ili kao -t. Hamza se može pisati na nekoliko načina: أ إ ء ئ ؤ u zavisnosti od njene pozicije, ali se sve transkribuju na isti način ⟨ʾ⟩. Početno slovo ʾalif (ا) bez hamze se ne transkribuje sa ʾ već se transkribuje samo početni vokal: i-. (ﻯ) (slomljeni elif) se javlja kao ā, što ga čini krajnje nerazdvojivim od ʾalif.[2] Dugi vokali MFA(ključ): /iː/ i MFA(ključ): /uː/ se transkribuju kao ī i ū. Sufiks za nisbu (građenje prideva od imenica) MFA(ključ): /ij(j), ijja/ javlja se kao -iyy, -iyyah, dok se u muškom rodu transkribuje kao -ī,. Nunacija se ne transkribuje. Crtica - se koristi za odvajanje morfoloških elemenata, uglavnom u slučajevima veze sa članovima i predlozima.
Arapski indijski brojevi (٠ ١ ٢ ٣ ٤ ٥ ٦ ٧ ٨ ٩) koji se koriste uz arapsko pismo se transkribuju kao zapadni arapski brojevi (0 1 2 3 4 5 6 7 8 9).