zlátan

zlátan (srpski, lat. zlátan) uredi

Kategorije: pren.odr. vid.bot. bot. bot.


Oblici:

  1. -tno, -tna, zlatan [1]
  2. zlatan [1]
  3. -a [1]
  4. zlatan [1]

Značenja:

  1. Koji ima izgled zlata, obojen bojom koju ima zlato. [1]
  2. Vrsta ženske kape ukrašene zlatovezom. [1]
  3. Vrsta ženske letnje svečane bluze sa zlatovezom. [1]
  4. Roj pčela koji se odvoji od glavnog roja. [1]
  5. Koji ima žutu boju. [1]
  6. Ljubazan, prijatan, dobar. [1]
  7. Koji je načinjen od zlata. Novi Sad[1]
  8. Koji ima boju poput zlata. Novi Sad[1]
  9. Sorta pšenice. [2][1]
  10. Sorta kukuruza. [1]
  11. Kao deo zooloških naziva. [1]
  12. Isto. [1]

Primeri:

  1. Níje bílo zlátno, òno gvȏžđe što je vȉsila tȃ lȃmpa. [3] [4] Veliki Gaj Gospođinci Srpski Krstur [1]
  2. I ȍnda se tȏ nàkiti pàntljikāma, pѐrjanicāma (od àrtije zlátne, fȃrbane). [5] Kumane [1]
  3. Nošene su nekada i „zlatne kape”. Jarkovac [1]
  4. Kasnije se marama razvila u posebnu šivenu kapicu koja se sastojala iz dvaju delova: kapice koja je pokrivala punđu i deo kose oko nje i donjeg trougaonog dela koji je padao niz vrat do ramena. Po zlatovezu (kojim su, kod imućnijih žena, ukrašavani sredina kapice kao i trouglasti deo) ove kape su dobile i naziv „zlatna kapa” ili „zlatara”. [6] [1]
  5. Preko košulje nošen je do osamdesetih godina prošlog veka prsluk „prusla” bez rukava crne ili crvene boje, koji se razlikuje od svakidašnjeg po tome što je po leđima i sa strane ukrašen zlatovezom. Zakopčavan je kopčama ili vrpcama, ali je bilo i takvih koji se nisu zakopčavali da se bolje vidi „zlatna” košulja. [7] Ostojićevo [1]
  6. Kad se rȏj ѝzroji, tȏ su zlátne čȅle. [8] Jarak Bešenovo [1]
  7. Ȍnda móče, zlátne móče — mȉ dѐca zváli. Stari Slankamen [1]
  8. Kriške starog hleba uvijaju se u razmućena jaja, pa se peku na masti. To su „zlatne moče” ili još popularno nazvane „zavijače” ili „pofezne”. [9] [1]
  9. Ѝmala sam jѐdnu jȃko zlátnu stànārku. Sremska Kamenica [1]
  10. U prošlosti je sejan kukuruz „zlatni zuban”, „lađevac” i „stodani kukuruz”. [10] [1]
  11. Karasa ima sunčanik — to se zove zlatni i sunčanik, a ima barski. [11] Morović [1]
  12. Postoji i srebreni karaš, onaj zlatni karaš zvani. [11] Stari Slankamen Apatin Srbobran Futog Novi Sad Elemir [1]


Izvedene reči:

  1. zlȃtni [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Žito. 1988, 208 str, str. 120, 122.
  3. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 110.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 136.
  5. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 137.
  6. Rajko R. Nikolić, Šajkaška narodna nošnja. Srpske narodne nošnje u Vojvodini. Novi Sad (Matica srpska), 1953, 57—75, str. 72.
  7. Milivoje Milosavljević, Etnološka građa o Srbima u Ostojićevu. — Rad, 26, 1980, 141—165, str. 151.
  8. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  9. Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 40.
  10. Ljiljana Radulovački, Tradicionalna ishrana Srba u Sremu. Novi Sad (Matica srpska), 1996, 95 str, str. 18.
  11. 11,0 11,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene uredi