izbacivati

izbacivati (srpski, lat. izbacivati) uredi

Glagol uredi

izbacivati, {{{vid}}} neprel.

Kategorije: rib.rib.rib.


Oblici:

  1. izbàcӣvam se [1]
  2. ѝzbācim [1]

Značenja:

  1. Bacati napolje; odbacivati, odstranjivati. [1]
  2. Lučiti, ispuštati iz sebe. [1]
  3. Spuštati mreže u vodu. [1]
  4. Baciti napolje, odbaciti, odstraniti. [1]
  5. Gurajući isterati, primorati nekoga da se udalji, izjuriti. [1]
  6. Spustiti mrežu u vodu. [2] Bosut Bačko Gradište[1]
  7. Istisnuti iz sebe. [1]

Primeri:

  1. Dočѐkivamo kȍla, izbàcӣvamo. Bečej [1]
  2. Ȍnda nȁzād ȉma ovàko što izbàcӣva plȅvu. [3] [4] [5] Subotica Gospođinci Kać Srpski Krstur [1]# Ȏn ȕzme i skȋda, séče sȃće, i tȏ izbacȋva da níje plȅsnavo. Ilandža [1]# I vŕba izbacȋva tȏ [medljiku]. Izbište [1]# Alovom kad se radi, onda kad se radi sa velikim čamcom, onda se zovu velika vesla, zavozna vesla… tu moraju da voze dva čoveka, onaj pozadi, onaj samo drži krmu, a ovi drugi izbacuju alov. Novi Sad Morović Bosut [1]# Dvojica drže gore alov, a ovi izbacivaju. [2] Bačka Palanka [1]
  3. Kad izbàcӣvaš álov, pȓvo ѝde gòrnjaka pa dòlnjaka i tȏ ѝzglēda ko kad bi bȁco žȉto po vòdi. Zàto kȃžu: na rasprskávanje. [6] Kovilj [1]# Kaže počne da se baca riba, izbacuje kad na dolazak vode. [2] Sremska Mitrovica [1]# Pa tȁmo kr̀tica ȉzrije, pa ѝzbāci nȁpolju zȅmlju, pa tȃ je zѐmlja onàko mȅkana. [7] Kula Ilandža [1]# Ondak tȁmo jѐdan čòek što ga pòznāe mȏj brȁt trȃži kȃrte (kȏ nȇma kȃrtu, ga ѝzbāci nȁpolje), a mѐne je pùstijo zàto što smo ѝšli jȃ i mȏj brȁt ȕvek tȁmo. [8] Zrenjanin Melenci [1]# Ženka izbacuje ikru, a mužak zasipa mlečarom tu ikru. [2] Mol Bačka Palanka Perlez [1]


Izvedene reči:

  1. izbacivati se [1]
  2. izbáciti [1]


Izrazi:

  1. izbáciti svílu ("pustiti klas, izvlatati (o pšenici)"). Kovilj [1]
  2. Izbáciti kljȗč ("proključati"). Begeč [1]
  3. Zemlja ti kostiizbacila ("kletva"). [1]
  4. ko da ga poplavaizbacila ("biti razbarušen, neuredan"). [1]

Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  3. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  4. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 201.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 231.
  6. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 99.
  8. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 158.

Napomene uredi