kȏst

kȏst (srpski, lat. kȏst) uredi

Imenica uredi

kȏst, ž

Kategorije: anat.anat.anat.


Oblici:

  1. kost, kȍsti, [1]

Značenja:

  1. Deo skeleta, kost. [1]
  2. Cevanice, najčešće od konja, koje se stavljaju na donji kraj kusake ili kece. [1]
  3. Rođak. Vršac[1]
  4. Plećka. Stapar[1]
  5. Osoba koja nije u krvnom srodstvu sa ostalim članovima porodice. Vršac[1]
  6. Čovečija kost koja od pete vodi ka listovima. Sombor[1]
  7. Kost ribe. [2] Gospođinci[1]

Primeri:

  1. Pa prȅ je bílo onȍ prȁvljeni od kȍsti, onáko čȅšalj. [3] [4] [5] [6] [7] [8] Izbište Sivac Gospođinci Srpski Krstur Novi Kneževac Srpska Crnja Bašaid Melenci Elemir Boka Međa Farkaždin Crvena Crkva Deska Batanja Čenej [1]
  2. Jȃ imam reómu u kȍsti. Kikinda [1]
  3. Ѝstrgla mi se džógonja iz rúke, iz plѐća, tȃ kȏs. [9] [10] [5] Zrenjanin Aradac Žitište Zrenjanin Međa Farkaždin Ilandža Vršac Izbište Jasenovo [1]
  4. Kusaka ima dole kosti od marvinčeta... cevanice. Onda se to naniže ovako u red. [11] Bačka Palanka Morović Sremska Mitrovica Stari Slankamen Bačko Gradište Gardinovci Futog Perlez [1]
  5. Keca je zimski alat. Ima dole džoge, kosti. One su nanizane na tu dolnjaku. Bosut [1]


Izrazi:

  1. ("smetati"). Novo Miloševo Vršac [1]
  2. zemlja tikosti izbacila ("kletva"). [1]
  3. polomȉti ("isprebijati nekoga"). Vršac [1]
  4. Báciti Vršac [1]
  5. kosti mu kere po grobljurazvlačile ("kletva"). [1]
  6. prozépsti dokostȉju ("veoma ozepsti"). Vršac [1]
  7. ostȁviti ("umreti daleko od svojih"). Vršac [1]
  8. uterati strah ukosti ("zaplašiti nekoga, učiniti da neko živi u strahu"). Sombor [1]
  9. jezik nemakosti ali bode ("bol se može naneti i rečima"). [1]
  10. utȅrati strȃ ukȍsti ("isto"). Vršac [1]
  11. glođe me ko ˜ ("polako upropaštavati, uništavati"). [1]

Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 150.
  3. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 121.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 130, 363.
  5. 5,0 5,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 78.
  6. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 106, 157.
  7. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 52, 55.
  8. Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 47.
  9. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 152.
  10. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 361.
  11. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene uredi