kljȕkati

kljȕkati (srpski, lat. kljȕkati) uredi

Glagol uredi

kljȕkati, {{{vid}}} neprel.

Kategorije: pren. trp. odr. vid.


Oblici:

  1. -am, kljukati [1]
  2. kljukati [1]
  3. -a, -o, kljukati [1]

Značenja:

  1. Silom stavljati zrnastu hranu u kljun guske, patke ili ćurke da se što pre ugoji. [1]
  2. Terati nekoga da jede protiv volje; terati nekoga da previše jede. [1]
  3. Smeštati, puniti do samog vrha, koliko god može da stane (kukuruza u čardak i sl.). [1]
  4. Muljati grožđe. Vršac Jasenovo[1]
  5. Onanisati. [1]
  6. Hra we we gu sa ka, pa ta ka ili ću ra ka si lom. [1]
  7. Silom hranjen radi gojenja (o guskama, patkama, ćurkama). [1]

Primeri:

  1. Posle trećeg čupanja guske se kljukaju. Opovo [1]
  2. Òvi dánova sam pȍčela da kljȕkam gȕske, al nѐ verujem da ćedu se ugòjiti kȍlko bi jȃ vòlela. Jaša Tomić [1]
  3. A jȃ sam kljȕkala gȕske za Temѝšvār da nȍsim. Itebej [1]
  4. Ȍnda moja mȁti kljȕka gȕske po dȅset-petnȃjs, pa odnése da próda (Iz — Sv Ss Bc L SM; Su P Tu RS Ču G Žb Đu K; Ki NM Me Tš Nz Bk Š Sf Vš J; Lo I Ds  ; ➡ tasati. [2] [1]
  5. Kljȕkali me otkako sam dòšo, pa dok nísam pòšo kȕći. Jaša Tomić Susek Sviloš Laćarak Sremska Mitrovica Turija Ravno Selo Čurug Gospođinci Žabalj Kać Kikinda Melenci Taraš Neuzina Boka Šurjan Lovra [1]
  6. Kljȕkali su me koláčima. Subotica [1]
  7. Šta ga kljȕkaš, níje ȏn mȃli, ako je gládan, ùzeće i sȃm. Bačinci [1]
  8. Tȍ se zválo — kljȕka kotȃrku, tako da je nàpuni čȁk do skȍkova, u crȇp. Tomaševac [1]
  9. Da l kljukaš pomalo? Vršac Jasenovo [1]
  10. Mesto i drȕgo da rȃni, òna kljȕka gȕske, tȏ kljȕkanje će me òterati u prȍsjake. Jaša Tomić [1]
  11. Tako tri puta na dan, a traje šest nedelja kljukanje. Opovo Čerević Neuzina Boka Šurjan Vršac Sefkerin [1]
  12. Za Bòžić da ispѐčem dvȇ kljȕkane gȕske i koláče i ȉma da bȉde cȃrska vѐčera. Jaša Tomić Neuzina Boka Šurjan [1]
  13. Na pѝjaci mȍž nȃjbolje pròdati kljùkānu žȉvinu. Laćarak Kać [1]


Izvedene reči:

  1. kljȕkanje [1]
  2. kljȕkan [1]
  3. kljùkāni [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 164, 169, 520.

Napomene uredi