rodbina

Srpski

rodbina (srpski, lat. rodbina)

Padež Jednina Množina
Nominativ rodbina rodbine
Genitiv rodbine rodbina
Dativ rodbini rodbinama
Akuzativ rodbinu rodbine
Vokativ rodbino rodbine
Instrumental rodbinom rodbinama
Lokativ rodbini rodbinama


Imenica

rodbina, ž

Oblici:

[1.1.] rodbína, rȍdbina, rodbѝna, rodbȉna [1]

Slogovi: rod-bi-na,  mn. rod-bi-ne


Značenja:

[1.] Rodbina je naziv za sve osobe koje potiču od zajedničkog pretka, koje su međusobno u krvnoj vezi, odnosno rođaci. Muškarci koji su pridošli ženidbom čine svojtu, a ženina porodica i rodbina, za oženjenog muškarca je tazbina.[2]

Primeri:

[1.1.] Na nȁšu slȁvu dȏđe nȁša rodbѝna. Kula [1]
[1.2.] Ȍndak njȇna rodbѝna njójzi dáju pȍklone, znaš, a tȍ se zválo prézent. Beška [1]
[1.3.] Gȍsti ѝdu u rodbѝnu. [3] [4] [5] [6] Pomaz, Laćarak, Subotica, Čurug, Deronje, Gospođinci, Silbaš, Čenej, Žabalj, Novi Sad, Novo Miloševo, Bašaid, Itebej, Jaša Tomić, Boka, Neuzina [1]
[1.4.] E većem mi lȇpo dojádila tȃ rodbѝna; svȁke nѐdelje ȅto nȅko, sȁmo kȕvaj, sprȅmaj, nàmēšćaj, a nȉko nȅ zna da i tѐbe zòve. Šurjan [1]
[1.5.] Nȉkoga mȋ nȇmamo tȁmo od rȍdbine. Martonoš [1]
[1.6.] Svȁ rȍdbina je bíla nà sarani. Laćarak [1]
[1.7.] Ovȏ su pȍsle tȁmo pȕno gostȋju i rȍdbina. [7] [8] [9] Izbište, Bačinci, Subotica, Turija, Čurug, Gospođinci, Žabalj, Đala, Sanad, Mokrin, Jaša Tomić, Šurjan, Boka, Neuzina, Vršac, Pavliš [1]
[1.8.] Nȍsi u čùturu vína jel ràkije i ѝde od rȍdbine do rȍdbine da i[h] zòve da dȏđedu ù svatove. [10] Kumane [1]
[1.9.] Kad su òšli da glédu kȕću kod mòje rodbíne, a òni, rodbína, jedva dòčekali. Tomaševac [1]
[1.10.] Nȍsim, to većȉnom rodbína, mȁti, jeli strȋna, mȇsi pogȁču. Izbište Vršac [1]
[1.11.] I òtišla sam tȁmo kod rodbȉne u Srȅdište, Vȅliko, i kad sam dóšla, kad je pròšlo četr̀nājs dána, òni pòšli već òvi u škȏlu se, òni mѐne kȕći. Veliki Gaj [1]
[1.12.] Ȕveče dȏđedu devȏjkini, rodbȉna njȅna, nȁjrođenȉi. [1]
[1.13.] Idȅ mȍmak sas njegȍvom rodbȉnom ko[d] devȏjke na vráta, na igrȃnku. Jasenovo [1]

Asocijacije:

[1.1.] svojta, tazbina

Izvedene reči:

[1.1.] rodbinski



Prevodi

Reference

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Grupa autora, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Leksikografski zavod, Zagreb, 1962.g.
  3. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 52.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 47.
  5. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 63, 238, 240.
  6. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 127, 129, 161.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 116.
  8. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 134.
  9. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  10. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 137.

Srodni članci sa Vikipedije:

[1] rodbina