skidati

skidati (srpski, lat. skidati) uredi

Glagol uredi

skidati, {{{vid}}} neprel.

Oblici:

  1. skȋdam [1]
  2. -nem [1]

Značenja:

  1. Svlačiti odeću, obuću i sl. sa sebe. [1]
  2. Podizati s glave šešir, kapu u znak pozdrava. [1]
  3. Uklanjati s nečega ono što je oko njega ili preko njega, što ga obuhvata, prekriva, opasuje. [1]
  4. Obrađivati, oblikovati nešto uklanjanjem viška materijala s površine. [1]
  5. Odstranjivati kataraktu sa oka. [1]
  6. Spustiti nešto ili nekoga sa izdignutog mesta na neko niže mesto. [1]
  7. Istovariti s prevoznog sredstva; iskrcati. [1]
  8. Ukloniti sa nečega ono što je oko njega ili preko njega, što ga obuhvata, prekriva, opasuje. [1]
  9. Ukloniti ono što izbija na površinu neke tečnosti. [1]
  10. Skupiti rod, letinu, ubrati. [1]

Primeri:

  1. Skȋdaj tȍ! [2] Izbište Sanad Itebej Farkaždin [1]
  2. Mѐni svȁki jȅdan skȋda šѐšӣr. [3] Deska [1]
  3. Tȏ ȕvek ljȗšti, tȗ kičȉnju, skȋda. Izbište [1]
  4. Mȏra da se slȍži tȁčno na poluokrúglu tùrpiju i da se ѝštōsuje sa štȏsom tùrpijom, ȍndak se ćòškovi skídaju dȍle da dȏđe ćȍšak i da tȏ svȅ pȁše kao pȑsti, tȁčno da bȕde svȅ. Kovilj [1]
  5. Nísam dȍbio nȁočāre, nego su me nȕdili da mi skȋdadu sas òčӣju òpānicu. [1]
  6. Vláda Périć je skído pa nѐ vidi. [4] Novi Bečej [1]
  7. Tàko smo ѝ mi skȉnili s òte kȕće što smo pòkrili .— Stȃra mȁtica ѝzlazi s rȍjom, sa mládim i stȃrim pčȅlāma, i cȅo rȏj se ùvāti na dȑvetu, nȁ grȃnu i pčȅlār ga skȉne i mȅtne ga u sprȅmljenu kȍšnicu, práznu (Me). Đala [1]
  8. I òna onda dòšla kȕći, ѝšla je nà tavan da se òbesi; a pòčim òvaj naš kòmšija čelò kuće kȍpō je répu, a njézin mȗž víko: „Hȁjde da je skȉneš s tàvana, òčla da se òbesi.”. [5] [2] [6] [7] [3] [4] Zrenjanin Pačir Sombor Sivac Stapar Mol Deronje Gospođinci Srpski Krstur Novi Kneževac Mokrin Kikinda Novo Miloševo Novi Bečej Itebej Elemir Zrenjanin Boka Tomaševac Perlez Farkaždin Čenta Sefkerin Izbište Deska Batanja [1]
  9. Sȁd kad je svŕšio òrānje, ȍnda je skȉno dr̀ljaču sa svòji kȏla i ȍnda je uvátio kònje u dr̀ljaču i podŕljo je tȗ célu njȉvu. Kumane [1]
  10. Prvo skinem krljušt, operem škrge. Stari Slankamen [1]
  11. Ȍnda od lȕka cŕvenog skȉnemo onaj, onu spȍlja lȕkovinu, ò toga bȕde támno, onàko brȁoncȑvenkasto. [8] Kula Perlez [1]
  12. I ȍnda tȏ víno sȉpaš ù bure i tȏ vrȋ, vrȋ dok ne prѐvri i ȍnda to skȉnē se sò toga, tȗ dȍle ѝma táloga. Čenej [1]
  13. Skȉneš žȉto, ȍnda se pòkāže zùbača, i ȍnda je uzòri ȍma. Čenej [1]
  14. Kat skȉne se žȉto pa se ùzore. [2] Itebej [1]
  15. I jȃ ùzberem dvȇ krȕške i nàӣđe tȃj číka, deda Žíva Lȕkšin, ȍn je bȉo, bȍže, nadglédo, dvȃ trȗda danȁs za tȅ dvȅ krȕške mi skȉnuo. Veliki Gaj [1]
  16. Skȉni se i u krȅvet. Izbište Novi Kneževac Novo Miloševo [1]


Izvedene reči:

  1. [[skȉniti [skȉnuti]]] [1]
  2. se [1]


Izrazi:

  1. Vezanog čoveka ne udaraj, sa mrtvog neskidaj ("treba biti pošten, čestit, savestan"). Sombor [1]
  2. skȉniti s vrȃta ("osloboditi se nekoga ili nečega"). Novo Miloševo [1]
  3. skȉnuti svȅ bògove ("jako izgrditi"). Vršac [1]
  4. skinuti bedu sas vrata ("osloboditi se nevolje, rešiti problem"). Sombor Vršac [1]
  5. skȉnuti se nȅkome s vrȃta ("osamostaliti se"). Sombor Vršac [1]
  6. skȉnuti brȉgu s ("rešiti problem"). Sombor Kovilj Vršac [1]
  7. skídati kȁpu dȍle ("ceniti, uvažavati nekoga"). Novo Miloševo [1]

Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 169. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 65. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  4. 4,0 4,1 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 130, 131. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine.” je definisano više puta s različitim sadržajem
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 87, 119, 120, 147, 150, 158, 275, 296.
  6. Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 49.
  7. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 25, 199, 201.
  8. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene uredi