darivati

darivati (srpski, ćir. darivati) uredi

Imenica uredi

darivati, {{{rod}}}

Kategorije: trp.


Oblici:

  1. -o, -a [1]

Značenja:

  1. Da(va)ti kome kakav poklon, pokloniti, poklanjati. [1]
  2. Da(va)ti darove prilikom veridbe ili svadbe. [1]
  3. Da(va)ti darove novorođenčetu. [1]
  4. Nameniti/namenjivati kome nešto (npr. božićni kolač) prilikom kakvog obreda. [1]
  5. Prstenovati devojku. [1]
  6. Međusobno razmenjivati darove. [1]
  7. Veriti se. [1]
  8. Davanje darova prilikom svadbe. Vršac[1]
  9. Davanje darova novorođenčetu. Vršac[1]
  10. Prstenovanje. Vršac[1]
  11. Koji je dobio dar u svadbi. [1]
  12. Isprošen (o devojci). [1]

Primeri:

  1. Svȉ su ućútali kad je mlȃda ȉznela dȁrove i pȍčela da darȋva: pȓvo dàruje svèkra pa òstalu fàmiliju. [2] Čenej Vršac [1]# Prȉko nōć — kad kràvālj ѝde (tȇsto: lѝstići, krófne, ȍblatne jeli slàtke tȏrte) — kȗm dȍbije kòšulju, a kúme màramu (tȏ se dàrӣva). [3] Kumane [1]
  2. Svȁtovi se skȕpu i mlȃda ìde i dàrīva pȓvo kȗma. [4] [5] [6] [7] [8] Jaša Tomić Bečej Laćarak Čerević Beška Golubinci Šimanovci Obzir Sombor Kula Turija Parage Žabalj Đurđevo Kać Begeč Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Elemir Neuzina Boka Šurjan Tomaševac Farkaždin Čenej Ivanda [1]# Ako je dòšo čòvek kòmšija, nѐ može da vȉdi babѝnjaru; ako ȍće da dàrӣva déte, onda òdignu kòmārnik, i dàriva déte. [9] Novo Miloševo [1]# A znȃm da je mȁma mòja o Bòžiću i o Ùskrsu, kad se mȇsi pósebno ti tàko koláči nȃmenski, da je ȕvek ȍnda naménla za svinjára, za čordáša, i tȏ je tàko darívala. Kula [1]# Pa pȍsle dȏđu njegȍvi, pa se darívadu i pȍsle prȁvu svádbu. Izbište [1]# Ako devojka pristaje da pođe za momka, prima od prosioca jabuku sa novcem i ljubi u ruku svoje i mladoženjine roditelje, što je značilo da je isprošena, „darivana”, „kaparisana”. [10] [1]


Izvedene reči:

  1. darívanjea. [1]
  2. darivan [1]


Sinonimi:

  1. dariti [1]
  2. darovati [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  3. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 139.
  4. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 172, 267.
  5. Marija Špis, Fonološki opis govora Paraga. — SDZb, knj. HHHVII, 1991, 553—620, str. 610.
  6. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 31.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 61, 103, 128.
  8. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 226, 231.
  9. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 127.
  10. Mila Bosić, Ženidbeni običaji Srba u Banatu. — Rad, 33, 1991, 133—162, str. 136.

Napomene uredi