kumovski

Прилог

уреди

kumovski, прил.

Облици:

  1. -a, -o [1]
  2. kumòvski [1]

Значења:

  1. Koji se odnosi na kuma. [1]
  2. Veče pre svadbe kada se kod mladoženje okupljaju svi koji su pozvani u svadbu. [1]
  3. Ku mo va pra ti lja, de voj ka ko ja no si sve će za ven ča nje. [1]
  4. Kola u kojima sedi kum i mlada. [1]
  5. Drugi dan svadbe. [1]
  6. Posebno čuvani predmeti namenjeni isključivo za posetu kumu, kao tal, deo koji mu pripada za Božić i Uskrs. [1]
  7. Sve tli zvezdani po jas koji se vidi na vedrom noćnom nebu , Mleč ni put. Јамена[1]
  8. Kolač koji se nosi kumu za svaki praznik. [1]
  9. Onaj koji u svadbi upravlja kolima u kojima se vozi kum; učesnik u svadbi koji pomaže kumu. [1]
  10. Poklon mladencima koji donosi kum. [1]
  11. Tkanina darovana od kuma. [2][1]
  12. Učesnik u svadbi koji pomaže kumu. [1]
  13. Kao kum, kako priliči kumu. Вршац[1]

Примери:

  1. Kumovski ćilim je onaj što će se staviti na kola kad se ide po kuma na venčanje i on će se pokloniti kumu ( — Su Đu; NM NB Km Me A) [Ban I 102, 168; ŠN 75; SSBan 52, 53]. [3] [1]
  2. Mlȃda sèdi u kumòvski kȍli a mladòženja u staròsvacki kȍli. Лаћарак [1]
  3. Kumovska enga, enđebula je kumova pratilja, devojka koja nosi dve sveće, ukrašene svilenom tkaninom „privezom” za sveće. [4] [1]
  4. Mlȃda sèdi u kumòvski kȍli a mladòženja u starosvàcki kȍli. [5] Лаћарак [1]
  5. U Čenti drugi dan svadbe nazivaju „kumovska čast”. [6] Чента [1]
  6. Drugi dan po podne se nosi kumu kumovski kolač [EGJ 108]. [1]
  7. Kumovski kočijaš ili kumovski momak je najčešće neko od kumove braće, a može i od drugova. On tera kumova kola i treba da je veoma sposoban kočijaš, jer pojedini svati uz put teže da obi đu ku ma, a on to ne sme do zvo li ti „ni za ži vu gla vu”. [7] [1]
  8. Prívezi — trȉ bȕde — jèdān domàćīnski, jèdān kumòvskī, jèdan staròsvacki. Tȍ dȍbije dèvōjka svȅ. Бачинци [1]


Референце

уреди
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 Речник српских говора Војводине, измењено и допуњено издање у 4 тома, приредили мр Дејан Милорадов, Катарина Сунајко, мр Ивана Ћелић и др Драгољуб Петровић, Матица српска, Нови Сад.
  2. Софија Димитријевић, Етнолошка истр. живања у околини Сомбора. — Рад, 18—19, 1969—1970, 83—100, стр. 92.
  3. Миленко С. Филиповић, Војвођански ћилими у народним обичајима. — ЗДН, 2, 1951, 75—82, стр. 79.
  4. Мила Босић, Женидбени обичаји Срба у Банату. — Рад, 33, 1991, 133—162, стр. 143.
  5. Рајко Р. Николић, Шајкашка народна ношња. Српске народне ношње у Војводини. Нови Сад (Матица српска), 1953, 57—75, стр. 18.
  6. Мила Босић, Женидбени обичаји Срба у Банату. — Рад, 33, 1991, 133—162, стр. 151.
  7. Миле Попов, Свадба у северном Банату. — Рад, 18—19, 1969—1970, 29—72, стр. 53.

Напомене

уреди