prȍst

prȍst (srpski, lat. prȍst) uredi

Prilog uredi

prȍst, pril.

Kategorije: odr. vid.pej.


Oblici:

  1. prosti, -a, prost, -o [1]

Značenja:

  1. Običan, svakidašnji. Novi Sad Novo Miloševo Melenci[1]
  2. Levča koja drvenim delom naleže na okovanu osovinu točka. [2][1]
  3. Velika peć, zidana od čerpića ili valjaka blata i slame, ređe od kaljeva, sa zaobljenim vrhom, koja se nalazi u jednoj prostoriji, a loži se iz druge ili spolja. Turija Ravno Selo Novi Sad[1]
  4. Isto. [1]
  5. Starinski krevet koji se sastoji od dugačkih dasaka, postavljenih na nogare. Turija Ravno Selo[1]
  6. Isto. [1]
  7. Isto. [3] Čurug Gospođinci Žabalj[1]
  8. Starinski krevet koji se sastoji od dugačkih dasaka, postavljenih na nogare. [1]
  9. Isto. Turija Ravno Selo[1]
  10. Koji je bezazlen, skroman, prostodušan. Novo Miloševo[1]
  11. Koji je grub, neotesan, neučtiv, nevaspitan. Novo Miloševo Melenci[1]
  12. Koji je priglup, budalast. [1]
  13. Koji je nenormalan, lud. [1]

Primeri:

  1. Pròstu pȇć i na pȅćki šȋca i na šȋci máčak da ne ozébe. [4] [3] Srbobran Mol Bačko Gradište Despotovo Čurug Gospođinci Žabalj Kać Novi Sad Gardinovci [1]
  2. Bíla je pȁorska pȇć, pròsta i tȗ su bíle òtprӣlike jѐdno dvȃ mѐtera dȕgačke dȁske, pròste. [4] [5] Bačko Gradište Vrdnik Stari Slankamen Žabalj Čurug Gospođinci Kovilj [1]
  3. Sarači su u ranijem vremenu sami štavili konjske i goveđe kože i zatim od njih pravili konjsku opremu za vuču. Ova oprema bila je jednostavna i to su zvali prosti amovi. [6] Nadalj [1]
  4. Pròsti krȅvet: deo nameštaja na kome se spava; prosti krevet se sastojao od jednog drvenog okvira na koji su bile naslagane daske, a po njima su bili rašireni pokrovci. [7] Futog [1]
  5. Pròsti krȅvet i dvȃ kùpōvna kreveta, àstal i stòlice ili klȗpe. [4] Đurđevo Bukovac Čortanovci Bečmen Srbobran Kać Novi Sad Begeč Kovilj [1]
  6. Kad òćedu da ga ùštroӣdu... pȁorski prȍsto. Đala [1]
  7. A reč prost znači samo prostaka, tuponju. [8] Krašovo Novo Miloševo [1]


Izvedene reči:

  1. prȍsto [1]


Izrazi:

  1. prostoti bilo ("bez ikakve zamerke, oprošteno ti je"; "Ako bi đuvegijin otac odgovorio da nema"). [1]
  2. trčati koprȍs Izbište [1]
  3. mleti naprosto ("mleti celo zrno pšenice bez odvajanja mekinja"; "Prilikom mešenja hleba i drugog peciva upotrebljavalo se žito koje se mlelo u vodenicama, vetrenjačama"). Čenta [1]
  4. Prȍs ko vȏ Jasenovo [1]
  5. pros ko pleva [1]
  6. Bem te u glavu tuprostu ("psovka"). Jasenovo [1]
  7. smejati se ko ˜ na brašno ("smejati se bez razloga"). [1]
  8. prosko dupe Jasenovo [1]
  9. ˜ i dobar su braća ("isto se piše i dobroj i lošoj osobi"). [1]
  10. prosko noć Jasenovo [1]
  11. prostako ćurka Jasenovo [1]
  12. prostko noć [1]
  13. pros ko pasulj [1]
  14. prȍsto ko pasȗlj Vršac [1]
  15. prȍs ko zémlja Vršac [1]

Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Bagrem beli. 1986, 146 str, str. 42.
  3. 3,0 3,1 Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92.
  4. 4,0 4,1 4,2 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  5. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92, str. 81.
  6. Stari zanati u Vojvodini. 1992, 340 str, str. 54.
  7. Sonja Bajandićeva Jovanović, Teraj kera, lutko moja bela (Vojvođanski rečnik za Panonce-početnike). Novi Sad (Dnevnik), 2003, 113 str.
  8. Jovan Živojnović, Kroz južni Banat (putničke beleške i razmišljanja). — LMS, 255, 1909, 37—64, str. 57.

Napomene uredi