strȁžnji

strȁžnji (srpski, lat. strȁžnji) uredi

Kategorije: tkač. kol. rib.


Oblici:

  1. -a, stražnji, -e [1]

Značenja:

  1. Ekonomsko dvorište. [1]
  2. Zadnji kraj čuna. [1]
  3. Zadnji deo čamca. [1]
  4. Soba okrenuta prema dvorištu. [1]
  5. Druga motika pluga parača. [2] Nadalj[1]
  6. Ograda na zadnjoj strani kola. [1]
  7. Zadnji valjak na koji se namotava osnova. Jasenovo[1]
  8. Poprečni deo ama koji se nalazi konju napred na leđima, leđnjak. [3] Begeč[1]
  9. Spoljni zid nasuprot prednjem, okrenut prema komšijskom dvorištu. Subotica[1]
  10. Srednji nosač patosa kola. [1]
  11. Isto. Vršac[1]
  12. Zadnji deo kuće. Subotica[1]
  13. Donji zadnji deo kola. Vršac[1]
  14. Štap na zadnjem, užem delu vrške odnosno bubnja. [1]
  15. Zadnji, uži deo vrške. [1]
  16. Manji otvor na vrški. [1]

Primeri:

  1. Malo jare uspelo je da se uspravi na stražnje noge. [4] [5] Čenej Subotica Ravno Selo Kać Đala Novi Kneževac Novo Miloševo Bašaid Jaša Tomić Šurjan Boka Neuzina [1]
  2. Dvȃ tòčka strȁžnja [na fijakeru] su bíla vȅća, tȗ je bílo snȉže kȁo, a prȅdnji su bíli vȉšlji. Čenej [1]
  3. U tom momȅntu kad je bȉjo rànjen, njѐgov òtac Péra dȍtrčo je kod mѐne da me pȋta dȁ l će prežíviti, pošto níje rȁnjen u plȕćama već u strȁžnji délovi. [6] Itebej [1]
  4. Svaka kuća, osim placa [...] imala je deo koji je služio kao dvorište (prednja i stražnja avlija) i baštu. Kula [1]
  5. Gore ti je [na čunu] kapa, prednja kapa i stražnja kapa. [7] Sremski Karlovci [1]
  6. Kod nas samo je krma napred i stražnja krma i prednja krma. Stražnja je krma šira, a prednja je krma uža. [7] Bačko Gradište [1]
  7. Za sve to vreme đuvegija je u „stražnjoj" sobi i spreman čeka da ga kum pozove ( — Čr Ja H Pt Le Ša Čo Go Blj Sd; Su P Si St Sb Tu La BG Ču De Dp G Bđ Čj Žb To K Ru BP NS; Đ BA Sn Ki NM SC Bš It Me Ž Pe Sa) [TKPV; LŠ; TISS 24]. [8] [1]
  8. U strȁžnjoj sȍbi smo žívili. Beška [1]
  9. Šarage [na seoskim kolima] su „prednje" i „stražnje": prednje se „kopčama" pričvršćuju za lotre, a zadnje, koje su duže i šire, lancima. [9] Stapar [1]
  10. Ispod lese, baš na sredini, nalazi se tzv. stražnji jarmac, od gvožđa je, da se lesa odnosno daske ne poviju. [3] [9] Stapar Sombor Despotovo [1]
  11. Ima [vrška] krilni kolac, ima stražnji kolac. [7] Padej Đurđevo [1]
  12. Ima stražnji trup i prednji trup [vrška], prednja usta, a ima usta natrag. [7] Padej [1]
  13. To je prednji šlup i stražnji šlup. [7] Sremski Karlovci [1]


Sinonimi:

  1. zadnji [1]


Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  3. 3,0 3,1 Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 145.
  5. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  6. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 162.
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  8. Mile Popov, Svadba u severnom Banatu. — Rad, 18—19, 1969—1970, 29—72, str. 54.
  9. 9,0 9,1 Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora. — Rad, 18—19, 1969—1970, 83—100, str. 87. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv „Sofija Dimitrijević, Etnološka istr. živanja u okolini Sombora.” je definisano više puta s različitim sadržajem

Napomene uredi