gnjizdo

Srpski

gnjizdo (srpski, lat. gnjizdo)

Padež Jednina Množina
Nominativ gnizdo gnizda
Genitiv gnizda gnizda
Dativ gnizdu gnizdima
Akuzativ gnizdo gnizda
Vokativ gnizdo gnizda
Instrumental gnizdom gnizdima
Lokativ gnizdu gnizdima


Imenica

gnjizdo, s

 
Gnizdo

Kategorije: ob.rib.pren.

Oblici:

[1.1.], [2.1.] gnjízdo [1]
[1.1.], [2.1.] gnjízdo [1]
[1.1.], [2.1.] gnjízdo Vršac [1]

Morfološke varijacije:

[1.1.] ikavski: gnizdo, ijekavski: gnijezdo, ekavski: gnezdo

Slogovi: gni-zdo,  mn. gni-zda


Značenja:

[1.] Ležište ili kućica u kojoj ptice žive i izvode ptiće; ležište na kojem domaće pernate životinje nose jaja i legu pilad. [1]
[1.1.] U sanskrtu nailazimo na imenicu srednjeg roda नीड [2] (čita se) nida, jedno od značenja je kao i u srpskom jeziku - ptičje gnezdo.
[2.] Kuća, dom. [1]

Poreklo:

[1.1.] iz praslavenskog: *gnizdo -> staroslavenskog: gnьzdo

Sinonimi:

[1.1.] gnezdo, leglo [3]
[2.1.] plodište [3]
[2.1.1.] krtog [3]


Primeri:

[1.1.] Òvu sam gȕsku odljúčila z gȕščići, a òna je òstala na gnjízdo. [4] [5] [6] [7] [8] Bašaid, Neštin, Martinci, Susek, Laćarak, Sviloš, Čerević, Ledinci, Vrdnik, Pavlovci, Platičevo, Buđanovci, Kraljevci, Čortanovci, Karlovčić, Inđija, Šimanovci, Deč, Boljevci, Batajnica, Dobanovci, Sremski Mihaljevci, Subotica Martonoš, Sivac, Bečej, Čurug, Deronje, Ravno Selo, Gospođinci, Đurđevo, Kać, Begeč, Kovilj, Đala, Banatsko Aranđelovo, Novi Kneževac, Sanad, Padej, Iđoš, Kikinda, Novo Miloševo, Srpska Crnja, Bašaid, Novi Bečej, Itebej, Međa, Melenci, Žitište, Jaša Tomić, Šurjan, Zrenjanin, Boka, Neuzina, Tomaševac, Perlez, Farkaždin, Ilandža, Čenta, Vršac, Izbište, Sefkerin, Ivanda, Dinjaš, Gad [3]
[1.2.] Òstavila golùbica gnjízdo i mláde. Bačinci [3]
[1.3.] A óvde láste mi prȁvu gnjízda. Đala [3]
[1.4.] U izuzetna dela panonskog graditeljstva ubrajam zemunicu, kuću od naboja i gnezdo lastavice. Turija [3]
[1.5.] Imali smo bušeni bunar sa pumpom, betonski bazen za kišnicu i ugrađena gnezda za nosilje u velikoj zidanoj šupi. Platičevo [3]
[1.6.] Ȉma trídeset pári kormorána, tȗ se nȅki légli, nȅki su nam dòšli, màda ȏn nѐ māri tȍlko za gnjézdo. Kovilj [3]
[1.7.] Iz tog gnjezda sam ja već izvadijo vrapčiće. [7] [9] [8] [10] Jasenovo, Morović, Višnjićevo, Čalma, Mol, Kruščica, Kusić, Bavanište, Gaj, Pomaz, Deska, Lovra, Čenej [3]
[2.1.] Gnjízdo je di se pčȅle légu. [11] Svetozar Miletić, Futog [3]
[2.2.] Pčѐlije gnjézdo je di òna léže. [11] Irig [3]
[2.1.1.] Som ide u svoje gnjizdo u kamenu, u dubokim vodama. [12] Perlez [3]
[2.1.2.] Gnjezdo ako nađemo, onda ima ribe. [12] Bezdan [3]

Izrazi:

[1.8.] [3]
[1.9.] Ban [3]
[1.10.] G. mn gnjizdádi Čenta [3]
[1.11.] savȉti gnjízdo ("zasnovati dom i porodicu"). Vršac [3]
[1.12.] kukavica’ Vršac [3]
[1.13.] Gȍlub iz vrȁnina gnjízda [3]
[1.14.] ne diraj u zoljino gnjezdo ("ne treba se svađati s osobom koja je ljutite prirode, prznica, svađalica"). Jasenovo [3]

Asocijacije:

[1.1.] [[]]

Izvedene reči:

[1.1.] [[]]


Reference

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  2. Sanskrt: [[1]]
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 3,15 3,16 3,17 3,18 3,19 3,20 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 228, 230, 368.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 104, 145, 298, 299, 300, 301, 349, 402.
  6. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 10, 42, 101, 153, 164, 170.
  7. 7,0 7,1 Berislav M. Nikolić, Sremski govor. — SDZb, HIV, 1964, 201—413, str. 314.
  8. 8,0 8,1 Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  9. Marija Špis-Ćulum, Iz leksike Pomazi i Čobanca (kod Sentandreje), rukopis.
  10. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  11. 11,0 11,1 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  12. 12,0 12,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.

Napomene