mȁtor

mȁtor (srpski, lat. mȁtor) uredi

Imenica uredi

mȁtor, m/ž

Kategorije: odr. vid.podr. ob.


Oblici:

  1. mator, -a, màtori, -o [1]

Značenja:

  1. Koji ima dosta godina, star, vremenit. [1]
  2. Star čovek, starkelja. [1]
  3. Matica koja se ranije izlegla. [1]
  4. Pčela u po sled njem sta di ju mu živo ta. [1]
  5. Star čovek, starkelja. [1]
  6. Isto. [2] Jarak Žednik[1]
  7. Luk koji se ubira u leto ili početkom jeseni. [1]
  8. Plod krastavca koji se ostavlja za seme. [3] Nadalj Kać Kovilj Mošorin[1]
  9. Starija muška ili ženska osoba (obično otac, majka, suprug, supruga). [1]

Primeri:

  1. Vȋ ste mládi pa lépi, a mȋ sȁd mȁtori pa gȁdni, a dȃ. Bačinci [1]
  2. Mȁtori bȁš ljȗdi, tȋ su òstali. Tovariševo [1]
  3. Ali štȁ je hàsna kad smo mȁtori već. Kalaz [1]
  4. Màtora gòvedina pa se dȕgo kȕvala. [4] [5] [6] [7] [8] [9] Pačir Laćarak Stari Slankamen Deronje Begeč Mol Gospođinci Đurđevo Kovilj Srpski Krstur Novo Miloševo Elemir Farkaždin Mokrin Novo Miloševo Melenci Itebej Boka Pomaz Deska [1]
  5. A šta se podundarijo onaj mator keša. Jasenovo Đurđevo Novi Sad [1]
  6. Òva màtora mȁtica kákoće ko kòkōška. [2] Tovariševo Novi Bečej Itebej Omoljica [1]
  7. Màtora mȁtica ѝzlazi sa pȓvim rȍjem. Jarak [1]
  8. Pòlen i prášak otrésa ju sa nógu mà to re pčȅle i sáme smȅšta ju. [2] Novi Bečej Sivac Vrbas Kać Iđoš Međa [1]
  9. Tȃj màtori kȅša. Kać [1]
  10. Luk (i crni i beli) ubran u proleće označen je kao mládi lȕk(ac) i zѐleni lȕk(ac), a màtori lȕk(ac) se ubira u leto ili početkom jeseni. [3] Senpeter [1]
  11. Vȍsak se tòpi od màtorog sȃća. [2] Despotovo Elemir [1]
  12. Nȅm dȃna kad me ne pregòvāra màtora. Bačinci [1]
  13. I kȃžu mòjim màtorim, slȕšaj, nѐmoj da se sȉgraš, ako zȃdržiš njѐga… bȉće ti potúčeni svȉ, svȉ. Vilovo [1]
  14. Ònaj màtori prѝklāpa, a vȋ stojíte, pa se klȉbāte. Martonoš [1]
  15. Nѐ mogu tȋm mòim màtorim da ugòvem. [10] Zrenjanin Kovilj [1]


Izrazi:

  1. odmatore kokoške je najbolja supa ("isto"). Jasenovo [1]
  2. Odmatore kokoške i supa je dobra ("u zrelim godinama žena je najprivlačnija"). [1]

Reference uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić, dr Dragoljub Petrović; Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, Matica srpska, Novi Sad
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  3. 3,0 3,1 Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  4. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 52, 101, 150.
  5. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 136.
  6. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 11.
  7. Marija Špis-Ćulum, Iz leksike Pomazi i Čobanca (kod Sentandreje), rukopis.
  8. Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  9. Svetlana Malin-Đuragić, Ćurčijski zanat u Kovilju (rukopis).
  10. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 126.

Napomene uredi